Šljiva se sliva: Radovan Damjanović tvrdi da ime voćke otkriva njenu prirodu

Kratak isečak iz razgovora sa Radovanom Damjanovićem pojavio se 6. oktobra na Jutjub kanalu Ognjilo i za dva dana prešao 61.000 pregleda. U minut i po Damjanović iznosi svoje tumačenje reči "šljiva": po njemu, voćka je ime dobila po tome što se iz nje stalno nešto sliva.

Madžarka iz naših voćnjaka

Razgovor otvara voditelj, koji pominje staru sortu poznatu kao požegača ili madžarka. Kaže da je to verovatno najstarija šljiva u ovim krajevima i da je sasvim moguće da kao sorta potiče još iz praistorije. Zbog narodnog imena mnogi veruju da su je doneli Mađari, a voditelj tu sliku dočarava kroz šalu: "Konjica ide i nose šljive sa sobom, da ih posade."

Damjanović dobacuje "iz preka negde", a voditelj iznosi svoj glavni adut. Mađari šljivu zovu "silva" ("szilva"), a za ovu sortu koriste ime bistrica, koje je i stari srpski naziv, najčešći u Mačvi i Bosni. Na ekranu se u tom trenutku vidi mađarski botanički opis sorte pod imenom "Korai besztercei szilva". Voditelj zaključuje da su Mađari od Srba preuzeli i opštu reč za voćku i ime same sorte, a Damjanović odgovara kratko: "Fenomenalno."

Smola, sok i lek za stomak

Onda reč preuzima Damjanović. "Vidiš, šljiva ispušta smolu. Znaš, koliko si puta video da na šljivi izlazi crvenkasta smola. Je l' tako? Pa i iz samog ploda, iz šljive, sliva se", objašnjava on dok kadar prikazuje kore drveta sa gustim kapima boje ćilibara, a zatim plod posut stvrdnutim zrncima smole.

Drugi dokaz o poreklu reči šljiva (sliva) Radovan pronalazi u narodnoj medicini. "Najbolji lek protiv, da li da se izrazim stručno, zatvora, je šljiva. Znači, ona tera na izlivanje", kaže Damjanović. Tako, po njegovom tumačenju, i drvo i plod i dejstvo na organizam vode do istog korena koji se čuje u reči "sliva".

Šta kažu etimološki rečnici

Deo priče o mađarskoj reči ima podršku u nauci. Lingvisti se slažu da je mađarsko "szilva" pozajmljenica iz slovenskih jezika. Sličnu reč imaju i drugi Sloveni, Rusi kažu "sliva", a Poljaci "śliwa". Mađarski naziv "besztercei" obično se vezuje za grad Beszterce, današnju Bistricu u rumunskoj Transilvaniji, čije je ime i samo slovenskog porekla.

Damjanovićeva veza sa slivanjem je jako interesantno tumačenje. Etimološki rečnici praslovensku reč za šljivu češće povezuju sa starim korenom za modrikastu, plavičastu boju, istim od kog potiče latinsko "lividus". Po tom objašnjenju, voćka je ime dobila po boji ploda.

Najstariji jezik na svetu

Klip se završava rečenicom koja je i podelila gledaoce: "Znači, srpski jezik je definitivno najstariji jezik na svetu." Lingvisti takve tvrdnje ne prihvataju, jer se srpski razvio iz praslovenskog, koji pripada širokoj indoevropskoj porodici jezika. Ispod snimka se okupilo osamdesetak komentara, a cela epizoda sa Damjanovićem dostupna je na kanalu Ognjilo, koji prati oko 27.800 ljudi.

Kako se kod vas zove ova šljiva: požegača, mađarka ili bistrica?