Sadržaj
Igra dana: NitiReči jedne teme vijugaju kroz tablu. Nađi nit. 5 min · Igraj → Kviz danaSedam pitanja, jedno je o Srbiji. 2 min · Igraj →

Kultura

Igumanova palata nosi ime trgovca iz Prizrena, a 1938. u nju se uselila Dunavska komisija

Kada je Austrija pripojena Trećem rajhu, međunarodna komisija za plovidbu Dunavom tražila je novo sedište i izabrala Beograd

Vodič Miodrag Simović sa naloga Nevidljivi Beograd stoji blizu Terazija, u odelu i šeširu kao iz tridesetih godina, i priču počinje pitanjem da li znate da je Beograd umesto Beča izabran kao garant slobodne plovidbe Dunavom. Ključnu ulogu u toj priči, kaže, odigrala je zgrada iza njega, poznata kao Igumanova palata, iako nije dobila ime ni po jednom igumanu.

Zgrada nosi ime bogatog trgovca iz Prizrena Sime Andrejevića Igumanova, dobrotvora koji je izdržavao Prizrensku bogosloviju i omogućio deci i siročićima da se u njoj besplatno školuju. Imovinu je ostavio kao zadužbinu toj bogosloviji, a zadužbina je nastavila da radi decenijama posle njegove smrti. Na svom zemljištu na Terazijama raspisala je 1936. godine konkurs za veliku poslovnu palatu, uz uslov da bude u srpsko-vizantijskom stilu. Pobedio je projekat braće Krstić, koji je taj stil spojio sa modernizmom.

Kako je Dunavska komisija stigla u Beograd

Palata je završena 1938. godine, a na vrh je postavljena skulptura slovenačkog vajara Lojzeta Dolinara, koja prikazuje Simu sa siročićima. Iste godine dogodio se Anšlus, pripajanje Austrije Trećem rajhu. Međunarodna dunavska komisija, zadužena da garantuje slobodnu plovidbu Dunavom, morala je da napusti Beč. Mogla je da bira Budimpeštu, Bukurešt ili Sofiju, a odabrala je Beograd i smestila se baš u ovu palatu. Natpis iznad ulaza i danas podseća čija je to zadužbina.

Trgovac duvanom koji je sve ostavio narodu

Sima Andrejević Igumanov rođen je u Prizrenu 1804. godine. Kao mladić izučio je preradu duvana, trgovao u Carigradu i Odesi, a nastanio se u Kijevu. Kada se obogatio, slao je priloge crkvama i manastirima, a ceo imetak zaveštao je srpskom narodu. Prema podacima sa sajta Srpsko zadužbinarstvo, nadživeo je svoju decu, pa je svu ljubav i imetak usmerio na školovanje mladih.

Skulptura sa krova razbijena je 1950. godine. Obnovio ju je vajar Zoran Kuzmanović, a na palatu je vraćena u aprilu 2021, posle više od sedam decenija. Prihod od zadužbine i danas izdržava Prizrensku bogosloviju.

Šta kažu gledaoci

Najviše sviđanja dobio je komentar da današnji bogataši više ne ostavljaju zadužbine. Jedan gledalac zahvalio je jer je saznao nešto novo o zgradi pored koje je prošao mnogo puta. Jedna gledateljka zamolila je autore da snime priču i o spomeniku ispred ulaza u palatu, a druga je podsetila da je u zgradi do prošle godine bila Komercijalna banka.

Kako ti se čini?

Video: TikTok / @nevidljivi.beograd

Pogledaj još